ALIJA ŠILJAK: Sjeća li tko karizmatičnog HOS-ovca i pravaša?

Ako bismo danas postavili pitanje "Tko je bio Alija Šiljak?", većina Hrvata, posebno onih mlađe dobi, vjerojatno ne bi znala odgovor na ovo pitanje. Kad bismo napomenuli da je riječ o osobi čije se ime neminovno povezuje s Domovinskim ratom, za mnoge bi jedini Alija kojeg bi se sjećali bio Alija Izetbegović. No, s osobnim imenim svaka sličnost između dvojice prestaje. 


Dok je Izetbegović živio u svojim zabludama "kako to nije naš rat" (parafrazirao Tuđmana koji je slično postupio kada su tenkovi iz Hrvatske išli na Sloveniju), onaj drugi Alija bio je već - spreman. Tekstovi o Aliji Šiljku i njegovom doprinosu Domovinskom ratu relativno su rijetki, a mnogi se pozivaju na uvodni tekst u jedan od novinskih intervjua koje je dao Šiljak:

"Alija Šiljak je Hrvat s Drine. Arapskog je imena, bosanskog prezimena, a hrvatskih pogleda na svijet. Kad je u pitanju narod kojem pripada i kada je riječ o državi koja pripada tom narodu onda s neskrivenim zadovoljstvom i gordošću ističe da je pravaš, starčevićanac.... Alija je čovjek koji je prvi nakon četrdeset pete razvio hrvatski barjak na Drini i rekao "Na Drini Srbija prestaje! Od Drine do Sutle, odnosno od Soče do Foče je teritorij koji pripada mojem narodu bez obzira na vjeroispovijest islamsku ili katoličku."

S lijeva na desno (Foča na Drini, svibanj 1991.): Ivan Kovač ( s bocom u ruci - voda iz Drine ), Alija Šiljak, Velimir Dilber, Osmo Adilović, Frano Balenović, Halim Delahmet (predsjednik ogranka HSP Goražde), Božo Čurčija.

Za neke druge Šiljak je bio "jedan od najkontroverznijih likova rata", kako je to naveo novinar Slobodne Dalmacije Damir Kolak u uvodnom tekstu objavljenom uz intervju s Alijom Šiljkom u Slobodnoj Dalmaciji 31. srpnja 1993. Tom prigodom Kolak navodi:

"Njegov oprečni karakter i profesiju teško je predstaviti u malo riječi. Kontradiktorni, 'zamrznuti' član HSP-a, nekoć i član Predsjedništva same stranke, svoje je pristalice i simpatizere na mitinzima škropio 'svetom vodicom hrvatskom, hladnom izvorskom Drinom', bojovnik i vojskovođa, u čijem se liku neprestano prepliću surove i plemenite strasti, agresivne i nježne, nagle i smirene."

Alija Šiljak 'škropi' vodom s Drine u Splitu 1991. 

O ovom Šiljkovom simboličnom "ritualu" svjedoče i fotografije snimljene 10. travnja 1991. na političkom skupu Hrvatske stranke prava u Hotelu "Marjan" u Splitu kojeg je organizirao tadašnji predsjednik splitske podružnice HSP-a pokojni Jozo Radanović. Bilo je to točno dva mjeseca prije spomenute izjave Alije Izetbegovića, a "naš" rat, odnosno rat za hrvatsku slobodu i nezavisnost bio je i Šiljkov rat. 

Biti Alija Šiljak bilo je teško, posebno u okolnostima kada je bilo potrebno biti istinski starčevićanac. Prijatelji predstavljaju Aliju Šiljka riječima:

"Bio je prevelik idealist. Za njega je sve do smrti Hrvatska bila prva i to Hrvatska do Drine. Bio je potpuno beskompromisan po nacionalnim pitanjima. Imao je ponekad prijeku narav i nije ga bilo pametno naljutiti, ali je s prijateljima bio potpuno drugačiji. Imao je veliko srce i bio vjeran prijatelj koji bi ti učinio sve što može i uvijek zaštitio leđa. Volio se smijati i uvijek je u svemu uspijevao pronaći humor, čak i tamo gdje ga nije bilo. Veselice su s njime uvijek bile zabavne i bio je srce društva." 

Šiljak je rođen u Goraždu 1947., rodom je iz Foče, a njegova obitelj sve do 20. stoljeća očuvala je običaj pisanja starim hrvatskim pismom bosančicom. U veljači 1991., na Općem saboru HSP-a, Šiljak je izabran za člana Predsjedništva, a ubrzo nakon toga postavljen je i za glavnog koordinatora HSP-a za istočnu Bosnu. S članovima užeg vodstva stranke radio je na ustrojavanju kampova za obuku i organiziranju dragovoljaca HSP-a (Hrvatske obrambene snage - HOS) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Krajem prosinca 1991. Šiljak se stavio na raspolaganje Ministarstvu obrane RH gdje je ostao do rujna 1995. kada je razvojačen i umirovljen.

Alija Šiljak u Ljubuškom 1991. god. 

Dok su drugi još uvijek spavali zimski san i vjerovali Srbima i JNA, počeo je s organizacijom obrane Istočne Bosne. Šiljak je bio jedan od organizatora obrane Srebrenice i Goražda u samom početku i intetesantno da jedino ta dva grada u Istočnoj Bosni nisu pala na početku rata 1992.god. Alija je iz Višegrada je 'potjeran' od vlasti jer su ovi više vjerovali JNA da ih neće napasti pa su nadrapali po tko zna koji put u povijesti od iste istočne ruke. Jedino je pružio otpor Murat Šabanović s nekolicinom tamošnjih hosovaca na brani, ali to je bilo sve od otpora.

Malo je poznata akcija hosovaca iz veljače 1992. god. kad Šiljak sa stotinjak mještana Modriče (od kojih pedesetak pripadnika HOS-a) blokadom prometnice Modriča - Odžak spriječila postrojbu JNA i rezerviste da zauzmu položaje na cesti Odžak-Modriča i samim time, već tada gotovo stave pod kontrolu ta dva grada koji su se nalazili na važnim strateškim mjestima, a Modriča je bila i jak industrijski centar.

Jedan od onih koji su trebali izvesti i raznijeti mostove na Drini, ali nisu uspjeli. Da su tada mostovi otišli u zrak, rat bi puno brže završio.

U medijima Šiljak je ostao upamćen kao beskompromisni promicatelj pravaške misli i vatreni zagovornik organiziranog otpora četničkoj agresiji i stvaranja hrvatsko-bošnjačkog saveza. O njegovoj dosljednosti svjedoče i dva intervjua - jedan iz razdoblja kada se Hrvatska ubrzano morala organizirati i naoružavati za rat koji je već započeo i drugi iz razdoblja kada je hrvatsko-bošnjački sukob u Bosni i Hercegovini bio u punom jeku. 

U uvodniku intervjua objavljenog u tjedniku Globus 6. rujna 1991., novinar Marko Franjić istaknuo je da se za Aliju Šiljka "u političkim kuloarima priča da stvara novu Handžar diviziju, organizira vojne aktivnosti na Drini i angažira muslimanske dobrovoljce u hrvatskom domovinskom ratu. (...) Dugo se nagađalo da li Hrvatska stranka prava ima ili nema svoje dobrovoljce koji se bore u obrambenom ratu. Dobroslav Paraga, vođa HSP, uporno tvrdi da ih ima, ali niti jedan predstavnik javnosti nije ih još vidio. Hrvatski obrambeni savez (HOS), kako se službeno zovu njihovi dobrovoljački odredi, kako kažu u HSP, rezultat su njihova nezadovoljstva dosadašnjim rezultatima u obrani Hrvatske. Odlučili su svoje kritike konkretizirati, u obrani države pomoći na svoj način, bez da se odriču svojih političkih stavova i borbe za granicu na Drini." 

Potaknut glasinama iz "političkih kuloara", novinar Globusa krenuo je sa Šiljkom u posjet kampu za obuku pripadnika HOS-a o kojemu Šiljak nije želio otkriti više osim da se nalazi "negdje između Sutle i Drine". Sadržaj čitavog intervjua dostupan je na ovoj poveznici, a ovdje ćemo izdvojiti samo pojedine dijelove značajne za razumijevanje Šiljkovih političkih i drugih uvjerenja.